Promjena društva kroz promjenu svijesti pojedinca: 2 godine bloga – Bruno Boksic
350537
post-template-default,single,single-post,postid-350537,single-format-standard,eltd-cpt-1.0,ajax_fade,page_not_loaded,,moose-ver-1.5, vertical_menu_with_scroll,blog_installed,wpb-js-composer js-comp-ver-4.12.1,vc_responsive,elementor-default

Promjena društva kroz promjenu svijesti pojedinca: 2 godine bloga

Dva najvažnija dana u tvom životu su dan kada si se rodio i dan kada si saznao zašto. Mark Twain je ovo izgovorio prije nekih 150 godina i nastavio da utječe na pojedinca jedinim načinom kojim je znao — pisanjem.

Društvo se mijenja kroz promjenu pojedinca. Jer to je jedina promjena koja je dugoročna, koja ne ovisi od društva kojem pripadaš, grada kojeg voliš ili države u kojoj živiš. Gdje god odeš, tamo sebe dočekaš – ono od čega bi nekada htio pobjeći ali ne možeš te ono u čemu nađeš utjehu kada je nigdje drugo nema.

Ti čovječe! Ti koji čitaš ovo– sada, prošlog i budućeg utorka. Ti si taj koji je plan i cilj, forma i sadržaj, alfa i omega svega o čemu pišem i kome pišem. Ti si taj koji će zajedno sa mnom i svim drugim ljudima unutar ovog društva napraviti razliku.

Onaj avion s kojim kreneš iz Sarajeva za Dublin s 1% promjene smjera na početku puta te odvede u Edinburgh. Drugi grad, druga država, drugi otok, drugi sustav. Mala razlika od 1% danas te sutra može odvesti do potpunog drugog životnog mjesta i rezultata. To je poanta ovih 100+ utoraka– svaka mala razlika koju napravi u tvom životu i životu drugih ljudi je taj 1% koji će na kraju napraviti ogromnu razliku.

A sve je to način na koji ću ostvariti viziju koju imam prema ovom društvu i ovom narodu. Ne radim ovo radi para, slave ili prepoznavanja. Radim ovo radi vizije kojom ću povesti ljude prema boljem sutra. A ta vizija počinje od ove rečenice.

 

Sve počinje od ove rečenice

„ I stand for Mostar and BiH, a place that will be changed from a constant hate, fear of „others“, disrespect and bullet holes on windows and walls;
to a place which will flourish with love, joy, empathy and respect by sacrificing everything, including my life, in achieving a better future for the people that will come after me.“

 

Sve polazi iz ove rečenice, ovog Whya koji me gura kada me ništa drugo u životu ne može gurati. Čitav svoj život nisam posvetio blogu ili tekstovima utorkom. Posvetio sam ga ovoj gore rečenici.

A da ista ne bi ostala nerealan san, kako su mi mnogi ljudi rekli, ja sam sjeo i napravio itekako realan plan dolaska do ovog nerealnog cilja.

Svaki dan, korak po korak, utorak po utorak, ja sam zajedno s tobom sve bliže i bliže dostignuću ovog cilja. Realnim, malim koracima ćemo doći do nerealnog velikog cilja. Jedino što je ikada promijenilo svijet se tako odvijalo a ja imam dovoljno strpljenja i discipline da “izgonim” ovo do kraja.

Ovi tekstovi mogu prestati sutra ako shvatim da od njih nema koristi te da ne utječu na ljude jer su oni samo sredstvo postizanja cilja. Na početku nisam znao je li oni prave ikakvu razliku u tvome životu. Ali sam onda vidio poruke, mailove i slike ljudi kojima je život upravo (1%) bolji radi rečenica koje ja objavim utorkom.

A tih 1% je sasvim dovoljno…dovoljno da napravi ogromnu razliku na kraju svega i da od onog gore sna napravi realnost.

Jer ja nisam zaboravio ono što sam sanjao godinama niti sam “odrastao” i prilagodio se svijetu u kojem živim.

Bacio sam veliki srednji prst čitavom svijetu i rekao mu da će ovo društvo biti bolje te da ćemo se mi, koji ovo čitamo i prakticiramo, pobrinuti da to bude takvo.

Samo ona grupa ljudi koja je dovoljno luda da vjeruje da se snovi mogu ostvariti je ona koja iste može i ostvariti.

 

Dokle smo stigli

Često u gradu vidim jednog lika koji me svaki put pita “Bruno, jesi li promijenio Mostar?” Taj lik je riba koja pliva u oceanu i govori “Gdje je ta voda?”

Isto kao ljudi koji te često viđaju pa ne skontaju da si izgubio 15 kila, ali oni koji te vide svako par mjeseci itekako to primijete. Teško je vidjeti danas-sutra gdje je ta promjena koju radimo, ali je ona itekako tu. Ne vidiš ni vjetar ali znaš da je tu kada zapuhne svom silinom pa te odnese. Ista je stvar i sa promjenom društva. Mi smo vjetar koji samo još nije zapuhnuo ali je itekako tu.

Na meni je i na tebi da budemo stubovi promjene ovog društva. Ne trebamo se uzdati u promjene odozgo. One se rijetko kada događaju i nisu u našoj kontroli. Ali ono što jest smo mi sami. Mi i naši životi, životi ljudi oko nas koji se bore a tim borcima treba najveća pomoć. Ti znaš ljude koji vode ostale kroz lokalnu zajednicu, koji grizu jače od pitbulla i koji se ne daju pa makar ih to koštalo njihovog posla, zdravlja i života.

To su ljudi kojima treba pomoći. Lideri koji vode tebe i mene, nas i njih, ove i one. Ljudi koji zacrtaju plemeniti plan ispred nas i pokažu da budućnost nosi svjetlost, a ne tamnu ili tamniju nijansu crne boje. To su ljudi sa kojima trebaš stati, rame u rame i boriti se svakodnevno za bolje sutra. Sutra u kojemu ćemo živjeti u oazi prirodne ljepote čitave Europe, državi kojoj će zavidjeti i društvu u koje će svi rado pohitati.


Produkcija: BONK Studio

 

Ovo možda zvuči nerealno i idealistički, ali ti već sam znaš da ćemo realnim koracima stići do nerealnih ciljeva.

A to možemo biti mi ovdje. Evo kako.

 

Dodaj svoju kap u vodopadu

Budi dio promjene ovog društva tako što ćeš sutra biti bolja osoba nego što si bio danas.

Ovo je neograničena igra gdje ti protivnici nisu Čovići, Bakiri i Dodici. Ovo je igra gdje ti je jedina referentna točka ti sam.

Mogu li sutra biti bolji nego što sam danas bio? Odgovor ne moraš dati sada jer ga je nemoguće dati tako. Odgovor će dati ljudi koji te okružuju, njihovi životi koji su bolji radi onoga što ti radiš, društvo koje cvate radi tvojih djela i nada u očima ljudi kojima je već sve odavno oduzeto.

Mi smo ti koji mijenjamo društvo ne zato što nema nikoga drugog da ga mijenja, već zato što je to jedina stvar koja može mijenjati ovo.

Ti i ja, i još 60 000 “ti i ja” ljudi koji ovo čitaju i svaki dan grade sebe, ljude i ovo društvo upravo onakvim kakvim mi to želimo.

Sve što je ostalo na nama je da dodajemo kap po kap, svaki dan.

Jer u jednom trenutku će ta kap postati vodopad i nitko od nas neće znati koja je to bila kap koja je napravila promjenu. Zato što nikada nije bila bitna jedna kap – bila je bitna svaka kap.

Budimo kap koja će napraviti promjenu.

Za još mnogo utoraka zajedno,
-Bruno
#BudiKap

Preporuka za iduće čitanje

Ne propusti niti jedan utorak
Jednom tjedno ćeš dobiti super tekst u svoj email inbox. Neke ranije tekstove si propustio pa ti iste želim poslati na čitanje u inbox
Ne brini, neću te smarat mailovima. 🙂
AUTHOR: Bruno Bokšić
No Comments

Leave a Comment

Your email address will not be published.