7 malo znanih karakteristika slabog čovjeka – DIO 1
Puno ljudi piše o karakteristikama čovjeka i to uvijek budu ona klasična sranja poput nemoj misliti negativno, imaj velike ciljeve u životu i radi na njima od jutra do sutra, sve dok ne umreš ili dok ti ne prokrvari guzica od sjedenja.
Ja…ja ne pišem takva sranja, a niti bi ih ti htio čitati.
Zato sam se potrudio i izvukao one malo znane karakteristike koje nas čine slabim ljudima. One stvari o kojima nitko ne priča jer ne znamo uopće kako bi o njima pričali niti kako bi našli odgovore na ova pitanja.
Ista ova pitanja sam imao godinama u svom životu i dao bi lijevi bubreg i desno plućno krilo da me netko mogao sjest i reći mi ovo što ću ja tebi sada.
Ja nisam bio te sreće, ali ti jesi zato pazi sad jer naredne karakteristike imaju svoju “lijevu” i “desnu” stranu, odnosno svaka strana ima odgovarajući ekstrem na drugom kraju.
Bez daljnjeg laprdanja, evo prve 3 malo znane karakteristike slabog čovjeka (od 7)- čitaš na moju, a primjenjuješ na svoju odgovornost.
1. Misli da ništa nije u njegovoj kontroli ili misli da je sve u njegovoj kontroli
Ova karakteristika slabog čovjeka počinje s mentalitetom žrtve. Osoba s tim mentalitetom misli da ništa nije u njegovoj kontroli i pustila se kroz život kao tikva niz vodu.
Oko 90% svjetske populacije razmišlja ovako i zato možeš vidjeti dosta tekstova na ovu temu.
Ali ono što ti razni gurui, life coachevi i slični debili koji su pročitali 2 knjige u životu, imaju 25 godina i nisu ništa postigli u životu, ne govore jeste to da nije sve u tvojoj kontroli i da ti nisi svemogući Bog, Alah, Buda koji može micati planine ili manifestirati parking mjesto.
Ono što ti kontroliraš su tvoja razmišljanja (do granice) i tvoje akcije (skoro u potpunosti), a ono što ne kontroliraš su predispozicije (genske, formativne, logističke) i rezultate.
Ovo ti na hrvatskom znači sljedeće:
Možeš kontrolirati ono što misliš tako što prestaneš čitati Bljesak i Klix i time mijenjaš svoje akcije u životu (vidi kako je divan dan kada ne pročitaš 278 komentara na istim stranicama o tome kako jedni seru o drugima a drugi o trećima a treći o prvima).
Ne možeš kontrolirati gensku predispoziciju za sreću u životu (happiness level ti je genski determiniran s 50% ), ali možeš raditi na ostalih 50% koji jesu u tvojoj kontroli.
Ne možeš kontrolirati traume, pečate i stigme koje si dobio u formativnim godinama (0-4), ali itekako možeš smanjiti njihov efekt raznim terapijama i radom na sebi.
Ne možeš kontrolirati hoćeš li se roditi u Burundiju sa AIDSom i maksimalno 6 godina života ili ćeš se roditi u Europi gdje imaš vodu, struju, hranu i pristup internetu da čitaš ove članke.
Na kraju, uspjeh u životu ovisi od primjene principa (Akcija X će u najčešćem slučaju dati rezultat Y) i rezultata koji će s vremenom doći od te akcije. Ja ne kontroliram broj shareova ovog članka, ali itekako kontroliram proces pisanja istog. Što ga ja bolje uradim, veća mi šansa da bolje prođe.
Karakteristike mišljenja da je sve u tvojoj kontroli ili kada misliš da ništa nije u tvojoj kontroli te čine slabim čovjekom.
Ali šta tek reći na iduću kategoriju.
2. Emocije ga kontroliraju ili radi masovnu represiju istih
upišeš “seljak koji tuče ženu na Google i ovo iskoči”
Ovaj lik je najluđi. Ponese ga pjesma pa razvali nekog bocom u gradu. Cura ga prevari pa je prebije kao vola. Netko ga naljuti pa ga iscijepa sjekirom u komade i baci u bunar.
A kontra lik ovoga? E to ti je fake stoik .
Šta ti je fake stoik?
To ti je onaj lik koji kao izgleda da je pravo miran i kul pod pritiskom, a u njemu rastu čirevi i ateromi od stresa i svako malo će puknuti.
Razlog za oba ponašanja jeste suludi stav da se emocije mogu kontrolirati. Ne mogu. Točka. One dolaze i odlaze same od sebe i služe kao feedback mehanizam tvog tijela kojeg ti apsolutno ne kontroliraš.
E, ali šta raditi po tom pitanju onda kada ih niti smijemo slušati slijepo niti represirati.
Pravo rješenje je kanaliziranje osjećaja.
Kada radiš represiju osjećaja, oni samo isplivaju iz tebe na ovaj ili na onaj način. Kod nas to najčešće bude samodestruktivno ponašanje u vidu uništavanja jetre, pluća ili krvotoka (razne droge i kafana 24/7) ili destruktivno ponašanje po druge ljude (svima najdraže pasivno agresivne osobe, one koje izigraju žrtve, rade emocionalne ucjene ili ti stavljaju guilt trip – pun ih je grad).
Kanaliziranje osjećaja znači razumijevanje zašto uopće dolazi do takvih emocija i onda usmjeravanje istih u neku produktivnu radnju.
Strah prema visinama postaje uzbuđenje radi nadolazeće adrenalinske aktivnosti.
Bijes prema vladi koja ništa ne radi postaje gorivo koje te tjera da se gradiš i pokažeš istoj kako se vodi država kroz politiku, biznis ili nevladin sektor.
Mržnja prema nekom tko te gleda s visoka postaje motivator za uspjeh te dokazivanje tom istom da si na istoj razini.
Šta god osjećaš u tom trenutku, možeš naći način kako da kanaliziraš svoje osjećaje prema nečemu produktivnom za tebe. Inače, ova dva ekstrema emocija s kojima se često susrećemo nas mogu učiniti slabim čovjekom.
Jer kada smo pod emocionalnim nabojem, radimo velike gluposti što nas dovodi to iduće točke.
3. Donosi odluke pod visokim pozitivnim ili negativnim nabojem
Jesi li ikada pogledao motivacijski video ili poslušao neki govor i odjednom mislio da možeš sve. Ono da si nepobjediv, neuništiv i neumoran te da ćeš poraziti sve što ti stane na životnom putu.
Kad mi god dođe Eminemova- Not Afraid na shuffleu, tada imam taj osjećaj. Srećom, taj zanos traje 4:18 minuta i onda me to prođe.
Isto tako sam imao trenutke kada sam mislio da je sve sranje, kako nikada ništa neće uspjeti te kako sam apsolutno propao u životu. To se najčešće dogodi poslije većih i velikih životnih poraza – srećom ne traje dugo.
Ali znaš šta traje dugo?
Posljedice sranja koja uradim za vrijeme ova dva ekstrema.
Kada sam u ekstazi, mislim da mogu sve i svašta pa se zaletim i najčešće obećam da ću nešto uraditi što onda kasnije proklinjem jer je to pravo loša odluka bila u trenutku. Ali zaslijepljen osjećajem nepobjedivosti, donio sam takvu odluku i sada moram istu ispoštovati.
Isto tako, kada sam u drugom ekstremu, donosim odluke koje itekako ne idu na moju korist. Mislim da sam bezvrijedan, da ništa ne valja, da ja ništa ne valjam, da ne znam ništa raditi i da će sve propast. Onda prihvaćam poslove koje itekako ne bih trebao po cijenama po kojima itekako ne bih trebao i to je samo jedan od primjera.
Odluke koje donosimo u životu trebamo bazirati na svojim dugoročnim ciljevima i kao takve ih ispoštovati i kada smo najbolji i kada smo najgori. Ono što nikako ne smijemo i ne trebamo raditi jeste donositi odluke, a pogotovo ne velike životne odluke, u takvim stanjima.
Prvo, jer ćemo se dobro zajebati.
Drugo, je ćemo se itekako dobro zajebati.
Kada je riječ o odlukama, treba vala biti kao Periklo iz Atene.
Lik bi se povukao u svoju kuću i sačekao par sati da mu se emocije smire pa bi tek onda došao do toga kakvu odluku treba uraditi. Tada bi, hladne glave, donosio upravo one odluke koje su bile za najbolju moguću dobrobit Atene.
Nije se džaba to doba zvalo Zlatno Periklovo Doba.
Čim je Periklo umro, narod je počeo donositi odluke na emocionalnoj bazi.
20 godina kasnije, Atena je uništena u Peloponeskom ratu od strane Sparte upravo radi loših, ishitrenih i emocionalnih odluka od kojih je Periklo čuvao Atenu.
Idemo biti kao Periklo pa sačekati i ohladiti se prije nego što napravimo neko sranje.
Isto kao i ovaj članak – sačekao sam da mi se emocije smire pa sam onda skontao da bi isti bio predug za objaviti odjednom i upravo zato nastavljamo s ostalim karakteristikama koje nas čine slabim čovjekom idući utorak.
7 malo znanih karakteristika slabog čovjeka – DIO 2
Četvrta karakteristika nam govori o osobi koja ili sluša sve što mu drugi ljudi govore ili ne sluša ništa što mu drugi ljudi govore. Odgovore na ovo sam pronašao u Abrahamu Lincolnu i Rayu Daliju.
Peta karakteristika nam govori o osobi koja razmišlja samo kratkoročno ili samo dugoročno. Odgovore na ovo sam pronašao u Robert Greenu i neiscrpnom Abrahamu Maslowu.
Šesta karakteristika nam govori o osobi koja misli da zaslužuje sve ili osobi koja misli da ne zaslužuje ništa. Odgovore na ovo sam pronašao u Willu Durantu, Marisi Peer, Viktoru Franklu i Scott Adamsu.
I zadnja, sedma karakteristika nam govori o osobi koja je ili previše rigidna ili previše empatična. Odgovore na ovo sam pronašao u Jordanu Petersonu, Elizabeti I. i Martin Luther Kingu Mlađem i Antonu Čehovu.
A o ovim likovima i o tome kako su oni transformirali slabog čovjeka u jakog čovjeka ćemo u idućem novom utorku, novom tekstu.
Sorry, the comment form is closed at this time.