5 karakteristika mentalno jakih ljudi – Bruno Boksic
352523
post-template-default,single,single-post,postid-352523,single-format-standard,eltd-cpt-1.0,ajax_fade,page_not_loaded,,moose-ver-1.5, vertical_menu_with_scroll,smooth_scroll,blog_installed,wpb-js-composer js-comp-ver-4.12.1,vc_responsive,elementor-default

5 karakteristika mentalno jakih ljudi

2020. godina je za većinu ljudi počela dosta loša, a ostatak godine ne izgleda da će biti išta bolji. Međutim, nećemo pustiti ni ti ni ja da nam jedna loša godina usere život.

Upravo suprotno– možemo iskoristiti sve ove nedaće i probleme da očvrsnemo i postanemo bolji, jači i otporniji. Sljedećih 5 karakteristika je nešto što često pokušavam koristiti u svom životu. Nekad mi ide dosta dobro, nekad isuviše loše. S tim je još bolje da ih napišem ovdje jer ih onda mogu s tobom ponoviti. 

 

1.Jakost ega

Ego je genijalan sluga, ali najgori majstor. Ne vjeruj onim nekim woo-woo likovima koji ti govore o stanju bez ega. Ti samo rade supresiju nad svojim egom koji onda kasnije eksplodira u “šta ne treba.” 

Znam jer sam jedno vrijeme vjerovao u to stanje bez ega... Uči na mojim greškama. 

Jakost ega se temelji na tome da koristiš ono dobro od ega i kontroliraš ono loše. To ti je isto kao i ćuko. Super je kad se igraš s njim i kad ga maziš, ali dobro pazi da ti se ne posere na sred kuće. 

Dobre strane ega ti daju drive, upornost, svrhu i snagu da ponovno ustaneš poslije (neminovnih) poraza. 
Loše strane ega ti daju napuhanost, oholost, bahatost i auru nepogrešivosti koja te može koštati puno toga. 

Koristi one dobre stvari koje ti ego daje kako bi napredovao u životu, a kontroliraj loše da ti ne bi uništile to što si napravio. 

 

2. Staloženost

Staloženost je vezana za emocije odnosno kako reagiraš u trenucima kada spadneš pod utjecaj istih. 

Najgore životne odluke radimo upravo u trenucima kada nas najviše ponesu emocije jer tada ne razmišljamo hladnom glavom. Ovo je tako često fenomen da u psihologiji postoji i termin za to — emocionalna otmica. Emocije bukvalno “otmu” tvoje tijelo i kontroliraju ga na kraći period i onda, kada je potrebno preuzeti odgovornost za posljedice tog ponašanja, odlepršaju negdje daleko. 

Generalno sam staložen u životu jer sam naučio kontrolirati svoje emocije u trenutku kada navru kroz razne životne testove i lekcije, ali jedna od situacija koja me još uvijek izbaci iz takta jeste kada igram League of Legendsa pa netko tamo krene raditi gluposti. 

Ali draže mi je što rageam u LoLu nego da to radim u pravom životu gdje su posljedice puno ozbiljnije. 

A ako hoćeš naučiti kontrolirati svoje emocije i postati staložen, ne moraš završiti u zatvoru u Turskoj ili biti deportiran iz Rusije— dovoljno je da u trenutku kada osjetiš jake emocije ne praviš nikakve odluke ili da u trenutku kada ih osjetiš, sjedneš i napišeš na papir šta točno osjećaš u tom trenutku. 

Zvuči prejednostavno da bi funkcioniralo, ali stvarno radi. 

 

3. Tolerancija na stres

Prošla karakteristika je bila vezana za kontrolu emocija, a ova karakteristika je vezana za rizik.

Tolerancija na stres ovisi od visine rizike koju za nas predstavlja situacija ispred nas. Odnosno, ako imaš ispit sutra i to ti je zadnji put da imaš priliku polagati taj ispit ove godine i treba ti da upišeš narednu godinu, onda će ti razina stresa biti proporcionalna težini te situacije (poprilično veliko). 

Velika je zabluda da ljudi koji rade ogromne odluke koje utječu na milijune ljudi ne osjećaju stres– oni su se jednostavno naučili na tu razinu stresa isto kao što ti nakon 5 minuta ne osjećaš majicu koju si obukao. Ona se jednostavno “stopila s tvojim tijelom.”

Većina odgovora na situacije pune stresa spadaju u dvije kategorije: 

  • “Probao sam. Ne mogu. Previše je teško. Ubija me.” 
  • “Daj” 

Prva opcija je zapravo najčešća gdje ljudi kada jednom vide količinu stresa na određenim poslovima, situacijama, i pozicijama ne mogu podnijeti to i onda se povuku iz tih mjesta. 

Primjer su ti branitelji koji ne pričaju o ratu, ljudi koji bježe od svojih trauma u sigurnost, ili moj primjer straha od visina. 

Druga opcija je puno rjeđa gdje ljudi ostanu u visoko stresnim situacijama i onda naviknu svoj organizam na tu razinu stresa do te mjere da to uopće ne primjećuju. 

Kada sam tek počeo freelancati, postojao je veliki problem nesigurnosti, odnosno straha od nesigurne budućnosti jer freelanceri danas imaju, sutra nemaju. 

Ta razina stresa nikada nije prestala za mene, samo sam se navikao da je tu i da je ne primjećujem. Možda bi isto trebao uraditi i za svoj strah od visina…

 

4. Energija i upornost

“Uspjeh preko noći zahtjeva 10 godina rada”. Ovo je jedna od izreka koje se stvarno pridržavam u životu. 

U nas ljudi najčešće žele ostvariti nešto preko noći i na brzinu. Pa tu imamo crash dijete koje ti obećavaju 10 kila manje u 15 dana ili brze pare preko noći, ali to nikada nije funkcioniralo. 

Mentalna snaga se nalazi u tome da znaš da svaki da moraš pomalo raditi kako bi se ti “pomalo” poslovi akumulirali i na kraju dali veliki rezultat. 

Nemaš ništa od toga ako ćeš danas otići u teretanu 10 sati, ali da ideš tri puta tjedno po pola sata narednih godinu dana, vidio bi ogromne rezultate. 

Upornost ne znači udarati glavom u zid, već biti svjestan da veliki rezultati zahtijevaju dugogodišnji (svakodnevni) rad i da nećeš stati dok ne dođeš do tih rezultata.  

Zato na blogu ne pišem tekstove svaki dan jer bi davno izgorio da radim to i odustao bi nakon mjesec dana. Ovako pišem svakog utorka i već 200 utoraka zaredom tekstovi izlaze. 

Zrno po zrno, pogača. Kamen po kamen, palača. 

5. Detaljnost

Detaljnost je karakteristika mentalno jakih ljudi, ali perfekcionizam nije. Perfekcionizam znači strah od feedbacka, strah da nešto “nije dobro” i da će netko drugi prigovoriti onome što si napravio pa će te biti sramota toga i onda ćeš vječno odugovlačiti lansiranje tog proizvoda i usluge. 

Detaljnost je drukčija. Detaljnost znači da stvari ne radiš traljavo, nego da ih radiš kako treba te da ako dobiješ feedback na nešto, da onda isti primijeniš ako ima smisla.

Detaljnost znači rastaviti neku vještinu na proste faktore i onda vježbati svaku od tih vještina dok ne postaneš dovoljno dobar u svakom aspektu te iste vještine. 

Upravo radi toga najuspješniji ljudi nastavljaju raditi na sebi i na svojoj vještini jer sami znaju koliko to još mogu popraviti. Nije stvar u perfekcionizmu, nego majstorstvu prema kojem se treba težiti, ali koje se nikada ne može dostići.

 

Pokaži 2020. srednji prst

Stara stoička fraza govori da je svaka vanjska nedaća samo još jedna cigla kojom utvrđuješ svoj unutarnji dvorac. Pa idemo i 2020. godinu napraviti još jednom ciglom radi koje ćemo postati mentalno jači. 

Prilika je tu, samo je moramo uzeti.

Preporuka za iduće čitanje

Ne propusti niti jedan utorak
Jednom tjedno ćeš dobiti super tekst u svoj email inbox. Neke ranije tekstove si propustio pa ti iste želim poslati na čitanje u inbox
Ne brini, neću te smarat mailovima. 🙂
AUTHOR: Bruno Bokšić
No Comments

Leave a Comment

Your email address will not be published.