5 disfunkcija ljubavnih, prijateljskih, poslovnih i obiteljskih odnosa te kako ih prevazići

Prema Lencioniju postoji 5 disfunkcija tima koja sam uzeo i primijenio na ljubavne, prijateljske, poslovne i obiteljske odnose.

Tih 5 disfunkcija su:

1. Odsustvo povjerenja u ostale članove
2. Izbjegavanja konflikta
3. Donijete odluke tim gleda kao neobvezujuće
4. Odsustvo odgovornosti
5. Zapostavljanje rezultata

Ovih 5 disfunkcija su primjenjive svuda, od prijateljskog, ljubavnog, poslovnog i do obiteljskog odnosa.

U svakoj sferi našeg života i interakcije sa drugima možemo pronaći ove elemente.

Idemo sada detaljno proći svaki od njih da vidimo što to točno znači i kako izbjeći//riješiti ove disfunkcije.

1. Odsustvo povjerenja u ostale članove

Povjerenje je teška stvar. Ne razvija se lagano i potrebno je izuzetno puno otvorene komunikacije da bi se isto razvilo.

Da bi se povjerenje stvorilo, potrebno je biti ranjiv/povredljiv u komunikaciji. Opet, što ovo sve znači.

Znači da mi ne trebamo biti kamenja prema drugim ljudima. Svi mi imamo osjećaje i moramo biti spremni nekada iste i pokazati.

Trebamo drugim ljudima pokazati da mi nismo nepogrešivi, da i mi imamo situacije gdje ne ispadamo najbolji i trenutke kada smo griješili.  U ovima trenucima nam je potrebna hrabrost kako bi riskirali.

Je li ta osoba dovoljno povjerljiva da ovo što joj kažem neće biti zloupotrebljeno. Jer povjerenje ne dolazi bez rizika i bez otvaranja. Postoje trenuci kada naša loša noga treba ići ispred.

Trenuci kada moramo pokazati da smo od krvi i mesa.

Većina nas je naučena da uvijek moramo pokazati ono najbolje od nas. Kako bi nas drugi vidjeli konstantno u dobrom svijetlu te kako bi prikrili svoje mane, slabosti i greške.

Ovime ne stvaramo autentičnost nas samih te ne dopuštamo drugima da nas upoznaju. Tek kada nas drugi upoznaju, ali stvarno upoznaju, možemo postati povjerljivi mi prema drugima te drugi prema nama.

Tek istinskim upoznavanjem drugih i dopuštanjem drugima da upoznaju nas možemo riskirati prihvaćanje ili neprihvaćanje.

Zato i jeste rizik. Što nakon svega ovoga, svega što se podijelilo druga me osoba ne prihvati?

To je rizik koji sam uvijek spreman preuzeti jer nagrada jednog prihvaćanja je puno veća i jača nego tisuće odbijanja.

Upoznaj pa onda podijeli sebe sa drugima i dogodit će ti se magičan osjećaj povjerenja i istinskog razumijevanje drugoga.

2. Izbjegavanje konflikta

Sada imamo bazu naše piramide i možemo ići dalje. Na drugoj stepenici dolazimo do problema izbjegavanja konflikta.

Strah nas je imati iskrenu i otvorenu debatu oko nekog problema. Jer znamo ili mislimo da druga osoba neće dobro reagirati na to.

Tako što ta osoba neće dobro reagirati na takvu raspravu, mi stvaramo strah u nama od određenih posljedica.

Što ako ti prijatelj ima kockarski problem i ti šutiš u vezi toga. Strah te pokrenuti tu temu i imati otvorenu komunikaciju oko toga. Smatraš da je to problem jer će ti prijatelj loše reagirati što će uništiti vaš odnos.

Što ako ti prijateljica ima ego trip i misli da je uvijek u pravu. Time uništava dosta veza u svom životu i moraš sa njom popričati o tome otvoreno ali te strah. Smatraš da je to problem jer ćeš time možda izgubiti prijateljicu do koje ti veoma stalo.

Što ako smo mi ti koji imaju neki problem kojega ne vidimo a drugim osobama ne dajemo prostor da iznesu te probleme. Što ako smo mi ti koji loše reagiraju na otvorenu komunikaciju jer smatramo kako to nije istina ili kako se o tome ne smije pričati.

Ovakvih primjera ima napretek i mogu se naći od obitelji, do ljubavnih, prijateljskih ili poslovnih veza.

Kada se problemi ne iznesu direktno i sa tom osobom, pogodi što se dešava.

Sam to već znaš. Događa se ogovaranje druge osobe iza leđa.

Sjedneš sa nekim trećim i onda opleteš po toj osobi kako je ovakva ili onakva.

Umjesto da se problem riješi sa jedinom osobom sa kojom se to može riješiti, to se samo prolongira tako što se ide okolo umjesto na izvor.

Sve to zbog straha od neke kazne koju bi mi dobili tako što bi pokrenuli tu temu.

Moramo imati dovoljno povjerenja jedni u druge da otvoreno govorimo naša mišljenja jer samo tako možemo imati dobar odnos, dobru ljubavnu ili obiteljsku vezu i dobar poslovni odnos.

Prešućivanjem informacija ili nečega što trebamo reći ne samo da inicijalno šteti odnosu već u nama stvar gnjev koji kasnije ispoljavamo na razne neprimjerene načine i to najčešće na osobe koje to nisu zaslužile.

Ovi osjećaji nikada ne jenjavaju i moraju se rješavati što prije.

3. Donijete odluke tim gleda kao neobvezujuće

Kako ovo izgleda:

1. Svi kažu svoje mišljenje
2. Ne slažemo se
3. Dogovori se odluka
4. Obveza za ispunjenje odluka
5. Jedan glas prema vani

Ovako bi to trebalo izgledati, ali stvar je u tome da prethodne disfunkcije uvijek vuku korijen za svaku narednu pa tako i za ovu. Kada imaš neko neslaganje (ako si ga uopće iznio) i onda se donese odluka za koju smatraš da je nepravedna ili nije najbolja, onda nemaš obvezu prema toj odluci. Nakon što to propadne (a propadne u najčešće slučajeva baš zato što se ljudi nisu obvezali prema toj odluci) ti imaš nastup “Rekao sam ti.”

Vjerujem da ti se ovo dogodilo dosta puta. Pogotovo ova reakcija “Rekao sam ti.”  Događa se da se ljudi dogovore jednu stvar uživo i onda kada svatko ode svojoj kući ili svojim putem, taj dogovor padne u vodu instant.

Ako se konflikt nije dogodio i ako se najbolje opcije nisu iznijele na stol, onda se stvara ozlojeđenost i jed prema toj odluci.

Koliko puta si bio čangrizav, ljut ili bio u “Rekao sam ti” modusu kada bi se nešto radilo što uključuje tebe a nije se o tome raspravilo.

Sine, idi na ovaj fakultet.
Ali nije to baš za…
Sine, ovo ćeš upisati i točka.
Dobro….

2 godine kasnije

Sine, šta je sa ispitima.
Ne ide meni ovo…..
Sine kako ti ne ide, samo si lijen i ne učiš.
Nije to, ne volim ja ovo baš.
Sjedi i uči i bit će to. Da ti ne bi ja zavrnuo pipu.

4. Odsustvo odgovornosti

E ovo ti je 100% buy in u prethodnu ideju pa i kada nije tvoja. Ako si sa svojim prijateljima ili poslovnim partnerima pričao o nekoj ideji i njihova ideja je stvarno bila bolja, racionalnija i izgleda kao uspješna, onda moraš tu istu prihvatiti kao da je tvoja.

Jer ako ste se dogovorili oko nečega, taj dogovor moraš ispoštovati nevažno od toga čija je ideja bila. Ako si uspio riješiti prethodne razine disfunkcija, na ovoj razini samo moraš promatrati dogovore grupe kao tvoje dogovore.

Moraš imati potpunu vjeru da je to ispravna stvar, jer ste raspravom došli do toga da je to ispravna stvar i ne smiješ zamjerati grupi ili timu što nisu uzeli tvoju ideju ili prijedlog. Raspravom ste došli do toga da je ova druga ideja ili dogovor bolja.

Sada je vrijeme da svi na tu odluku gledaju kao na svoju i ispoštuju je maksimalno. Svaka osoba unutar tima je odgovorna za tu odluku i na svima je da se ista ostvari i ispoštuje.

Ideš vani sa rajom.
Birate između diska sa narodonjačkom i techno glazbom. Znaš da će ti biti loše i dosadno u narodnjačkom disku i hoćeš na techno glazbu.
Jedan prijatelj hoće na narodnjake dok ostali šute ili govore da im je svejedno.
Ti hoćeš na techno i kažeš to, ali te ostali uvjere da će biti bolje na narodnjacima.
Tu večer pjeva neka osoba i uvijek bude dobra atmosfera i puno ljudi.
Popričate o tome gdje bi se trebalo ići i shvatiš da bi većina grupe išla na narodnjake baš radi osobe koja pjeva.
Atmosfera uvijek bude predobra kada ta osoba pjeva.
A cilj je dobar provod čitave grupe.
Ti onda prihvatiš to da se ide na narodne i pripremiš se da će ti ta večer biti predobra.
Uđeš sa takvim stavom i vibrom kao da je odlazak na narodnjake bila tvoja ideja.
Samo zato što si sebi rekao “Idemo se zabaviti večeras na narodnjacima pa šta bude, idem otvorenog uma i bit će mi super”.

I gle čuda, stvarno ti bude predobro.

Ali da si samo otišao na narodnjake jer eto moraš, onda bi ti bilo loše. Bio bi u lošoj atmosferi sam sa sobom i ne bi bio dobar prijatelj tu večer. To bi uradio samo da se uradi, odnosno tvoji standardi poštovanja te odluke ne bi bili stopostotni.

Koliko je ovo puta bila presuda dobrim idejama i odlukama gdje su standardi izvođenja nečega bilo tako loši, ali bi se to nešto ipak uradili (iako ne kako treba i ne sa dobrom kvalitetom) samo da bi se kasnije rekli komentari poput “Rekao sam ti” ili ” Ove ne radi/ne valja/nije dobro”.

5. Zapostavljanje rezultata

Bilo kakav tim , nije važno je li to tim od 2 osobe koji predstavlja ljubavnu vezu ili prijateljski tim od par ljudi ili novi startup sa 7 ljudi u timu treba gledati prvo na dobrobit tima pa tek onda na sebe.

Na 5. razini se događaju problemi statusa i ega. Svatko je sebi važniji od tima. Uspjeh kolektiva je nevažan naspram mog osobnog.

Važnije mi je da sam u pravu od toga što ću nekoga drugog baš povrijediti.

Moje potrebe su važnije nego bilo što drugo.

Ovakvi problemi su vidljivi svakodnevno i to u svakim odnosima.  Kada je fokus na ostvarivanju zajedničkih interesa a ne ispunjavanju individualnih zahtjeva, onda se uspijeva u ostvarivanju zacrtanih ciljeva.

Kada je fokus na ostvarivanju individualnih ciljeva naspram zajedničkih interesa, onda rezultati pate.

Primjer ti je trenutna situacija u državi gdje je političarima puno više stalo do toga gdje su oni nego do same dobrobiti ljudi (države).

Primjer ti je obitelj gdje jedna osoba ne želi naći posao jer se smatra povlaštenom (status) ili smatra da to ne treba na štetu kolektiva.

Primjer ti je veza gdje jedna osoba želi i vara drugu osobu. Toj osobi je bitno samo ispuniti vlastite nagone nego imati dobar kolektivni uspjeh i vezu. A to što usput uništava veza, to je skoro nevažno.

Primjer ti je poslovni tim gdje je najvažnije tko će otići na TV nego tko će to predstaviti na najbolji način.

Tek kada uspijemo sa strane staviti samo naše vlastite zahtjeve i shvatiti da ćemo uspjehom tog kolektiva i tima i mi uspjeti, tek tada nećemo zapostavljati rezultate.

Tek tada ćemo imati tim koji će uspjeti.

Do idućeg utorka

Preporuka za iduće čitanje

• Otiđi, Nauči, Vrati se i Primjeni: Pogled u budućnost
• Jedinih 5 stvari koje će ti pomoći ostvariti snove
• Kako sam postao šupak u godini dana i kako sam se izbavio iz toga
• 3 koraka kako pravilno osuđivati druge ljude