3 Mentalna modela koja moraš znati ako živiš u BiH – Bruno Boksic
350813
post-template-default,single,single-post,postid-350813,single-format-standard,eltd-cpt-1.0,ajax_fade,page_not_loaded,,moose-ver-1.5, vertical_menu_with_scroll,smooth_scroll,blog_installed,wpb-js-composer js-comp-ver-4.12.1,vc_responsive,elementor-default,elementor-kit-352165

3 Mentalna modela koja moraš znati ako živiš u BiH

Mentalni modeli su načini kako razumijemo svijet oko nas. Ne samo da oni oblikuju kako mislimo i o čemu mislimo, već nam i pokazuju (ili ne pokazuju) prilike i konekcije koje se nalaze oko nas. Mentalnim modelima pojednostavljujemo kompleksnost ovog svijeta, stvaramo podlogu za racionalno razmišljanje te shvaćamo zašto su nam neke stvari važnije od drugih.

Prije nego što krenemo u 3 najefikasnija mentalna modela, moram ti pokazati zašto bi uopće trebao znati bilo šta o mentalnim modelima. 

Mentalni model jednostavno predstavlja kako nešto funkcionira. Pošto ne možemo pohraniti sve detalje ovog svijeta u naše mozgove, mi koristimo ove modele da bi organizirali kompleksne stvari u jednostavne, razumljive i organizirane dijelove. 

Primjer ti je karta svijeta!

Svatko od nas je vidio barem jednom u životu, ali evo kako izgleda. 

Normalno, ova karta je zapravo reprezent onoga kako svijet izgleda. 

Jer prava karta svijeta, ona koja na ispravan način pokazuje kako to točno izgleda svijet, bi bila velika kao čitav svijet i izgubila bi svu svrhu. Zato i koristimo karte kako bi organizirali velike i kompleksne stvari u jednostavne, razumljive i organizirane dijelove. 

Međutim gledaj sad ovo. 

Ovo zapravo nije karta svijeta– ovo je Mercatorova projekcija svijeta. U prijevodu ti to znači da naš svijet zapravo ne izgleda stvarno ovako. Oceani da, ali kopno ne. Zato je ova karta i postala “glavna” karta svijeta– zato što su je pomorci koristili od kad je nastala 1569 godine. 

I ti kreneš na put preko Sahare 1750.godine uzimajući Mercatorovu kartu kao ispravnu. Izmjeriš I vidiš da je udaljenost od vrha do dna Sahare ista kao I udaljenost od vrha Njemačke do Albanije I skontaš “ma ja to mogu za 30 dana prehodati.”

Odeš u Saharu i kreneš hodati, međutim nigdje kraja Sahari. Nakon 2 mjeseca hodanja umreš od žeđi. Jer prava udaljenost od vrha do dna Sahare je 3 puta veća od udaljenosti od vrha Njemačke do Albanije. Ali karta to nije pokazala.

Međutim ljudi su počeli praviti druge karte svijeta- one koje na realističniji, točniji i realniji način prikazuju naš svijet. Tako je nastala i ova projekcija- Peters Gallova- koja pokazuje kako kopnene mase zapravo izgledaju Zemlji.

Kolika razlika u pogledu na svijet sada.

Stvar je u tome da su obje karte ispravne I točne, ali da to ovisi od njihove primjene u pravom vrijeme na pravom mjestu. Mercatorova je super na void, grozna na zemlji, Peters-Gallova obratno.

To ti je isto kao da imaš majstora koji popravlja sve aparate u kući jednim alatom. Jednostavno ne može.

Ali ako on ima šarafciger, kliješta i čekić, onda iste može koristiti u trenucima kada mu trebaju (čekić za eksere, šarafciger za šarafe, kliješta za žicu).

Ista ti je stvar sa mentalnim modelima. Što ih više imaš u svojoj glavi, više ih možeš koristiti u situacijama u kojima ti stvarno trebaju.

E sad, većina nas ne plovi po svjetskim morima niti pješači stotine kilometara, ali postoje stvari koje svakodnevno radimo gdje bi nam mentalni modeli itekako pomogli.

I od svih tih, kojih ima preko 100, sam izdvojio ova tri koja skoro svakodnevno koristim.

 

Dunning Kruger Efekt

Ovaj model ti govori o odnosu između kompetentnosti i samopouzdanja. Ova dva lika (Dunning i Kruger) su dobili Nobelovu nagradu Iz psihologije za ovo, tako da ovo nije neka šuša od profesora negdje iz pripizdine.

On kaže da što osoba manje zna o nekoj materiji ili polju, da je u tome maksimalno sigurno u svoje znanje. A što osoba više zna, to je manje sigurna u svoje znanje.

Zato je najmudriji čovjek koji je hodao svijetom rekao za sebe “ja znam da ništa ne znam.” Nije on to rekao zato što je bio lažno skroman, nego što mu je toliko znanje zapravo pokazalo koliko malo on zapravo zna.

Zato su ti idioti i neznalice u društvu najglasniji a oni koji su pametni i puno znaju generalno šute.

Budala nikada ne sumnja jer nema potrebe da sumnja. On misli da je njegovo znanje o nečemu 100% dok je ono zapravo niti 2% tog čitavog polja. Ali on to ne zna pa je maksimalno siguran u ono što priča.

Ovo ti je izuzetno važno u BiH jer se svakodnevno susrećeš sa ljudima kojima su puna usta Soroša i masona, stranih plaćenika i uzurpatora, ljudi koji su samoprozvani eksperti ili ljudi koji su završili doktorat a misle da su Boga za muda uhvatili. Pazi se ljudi koji sa apsolutno sigurnošću govore šta se treba raditi jer su to najčešće demagozi i manipulatori koji koriste velike riječi koje ljudi baš i ne razumiju. 

Upravo radi toga sam guglao šta znači demagog i otkrio da je to označava osobu koja koristi obmanjivanje, lažne izjave i obećanja kako bi se poticalo strahove publike, izazivalo mržnju, pohlepu i paranoju. 

Meni na pamet pada dosta toga, ali vjerujem i tebi kada sagledaš ovo gore. 

“Sumnjam, dakle mislim. Mislim, dakle jesam” je puna Descartesova izreka. Sumnjaj kad ti ovakvi nešto pričaju ali im nemoj za zlo uzimati. Jer većina ljudi nema zle namjere kada priča gluposti. 

To nas dovodi do drugog mentalnog modela 

 

Hanlonova oštrica

Hanlonova oštrica je definirana na idući način: 

Never attribute to malice what can be described by ignorance.” 

Po naški bi to bilo:

“Nikada ne misli da ljudi nešto rade iz zlobe ako se to isto može objasniti neznanjem/gluposti.”

Upravo zato gore stoji ova slika. Ljudi te ne pokušavaju srušiti niti gledaju kako će ti napakostiti. Tužna istina je da skoro sve ljude na ovom svijetu boli kurac za tebe i o tebi misle 3 pune sekunde u tjedan dana. Eto kolika je zapravo tvoja (i moja važnost) drugim ljudima u njihovim životima. 

Tako da kada ti se dogodi neko sranje, kada te prijatelj nekako zajebe, gazda ti nešto pokvari ili ti cura ne vrati poruku 3 dana, ne gledaj na to kao dio nekog velikog plana gdje ti isti ljudi gledaju kako da te zajebu. 

Gledaj na to kao neznanje ili glupost druge osobe, a ne kao aktivan plan kreiran iz zlobe sa svrhom da ti napakoste. Ljudi to (generalno) ne rade. 

Itekako postoje šupci koji imaju namjeru da ti naude u životu, ali takvih je tako malo da su statistička pogreška. Tako da kada ti ljudi naprave neko sranje, vidi može li se prvo to objasniti neznanjem i gluposti. Jer ako može, to je istina u 100% slučajeva. 

Zato se ovaj mentalni model i zove “oštrica” jer automatski prekida daljnju raspravu i “dumanje” po glavi o tome je li osoba to uradila iz neznanja ili zlobe. Iz neznanja. Točka. 

Upravo nas to neznanje dovodi do trećeg mentalnog modela. 

 

WYSIATI

WYSIATI dolazi od još jednog psihologa Daniela Kahnemana koji je isto dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju (iako je psiholog). 

WYSIATI znači 
What
You 
See 
Is 
All 
There
Is. 

Ono što si vidio i što vidiš je sve što za tebe postoji u ovom svijetu. Većina nas na svijet gleda upravo na taj način gdje je percepcija o istom limitirana samo našim osobnim iskustvima i sve što ide izvan toga ne možemo ni pojmiti, a kamoli vjerovati da se nešto drukčije može raditi. 

Nepojmljivo nam je vidjeti curu od 35 godina koja se nije udala jer takva ne postoji kod nas. 
Nepojmljivo nam je vidjeti osobu od 19 godina koja ne živi sa roditeljima i ne studira jer takvih kod nas nema
Nepojmljivo nam je da netko može pošteno raditi 4 sati dnevno, nikoga ne krasti niti zajebati i zarađivati dvije ministarske plaće jer toga kod nas nema. 

Ali svijet tako ne funkcionira. 

Svijet funkcionira na raznim i različitim principima a mi nismo vidjeli niti 1% istih. Nedavno sam pročitao statistički podatak da je median (ne prosječna, već središnja) američka plaća 61 200$ godišnje. To se na mjesece podijeli i dobijemo malo više od 5000$ mjesečno. 

U Americi radi oko 154 milijuna ljudi što znači da 76 milijuna ljudi u Americi zarađuje više od 5000$ mjesečno. Meni je to nepojmljivo za shvatiti jer to je 8000 maraka mjesečno, ali ipak postoje takvi ljudi. I ne samo da postoje, nego je to populacija jedne Njemačke koja ima plaću veću od 5000$. 

Samo zato što nešto nismo vidjeli svojim očima, ne znači da to ne postoji. 

Putovanja dobrim dijelom eliminiraju WYSIATI jer tu zapravo upoznaš razne i različite kulture, vidiš stilove života koje nisi mogao ni zamisliti te dobiješ uvid u to kako život negdje drugo izgleda. 

Putovanja ti ne samo pomažu da vidiš drugo, već ti daju druge oči kojima drukčije vidiš svoj život i svoju okolinu. Samo zato što ja ne znam nikoga tko radi 4 sata dnevno u BiH i pošteno zarađuje dvije ministarske plaće, ne znači da ta osoba ne postoji. 

Ako su mentalni modeli išta naučili, to je da sačekam sa svojom prosudbom stvari u mojoj okolici. Jer one zapravo nisu onakvim kakve izgledaju. 

Trebalo mi je dugo da to naučim, ali se nadam da sa ovime tebi uspio skratiti taj isti put. 

 

Preporuka za iduće čitanje

Ne propusti niti jedan utorak
Jednom tjedno ćeš dobiti super tekst u svoj email inbox. Neke ranije tekstove si propustio pa ti iste želim poslati na čitanje u inbox
Ne brini, neću te smarat mailovima. 🙂
Tags:
AUTHOR: Bruno Bokšić
No Comments

Sorry, the comment form is closed at this time.